•        Evo prilike da i Vi postanete deo Prologa.
  •        Ukoliko želite da postavite prikaz svog omiljenog, ili neomiljenog, filma, glumca ili reditelja, vest koja vam je jako značajna, ili bilo šta što se tiče sveta kinematografije, možete nam poslati vaša viđenja na adresu info@joombooz.com
  •        Da bi bio objavljen, prikaz ne sme u sebi sadržati nikakve vulgarnosti, da ne bude kraći od 10 rečenica, reči poput "brate", "sestro", "fenomenalno", "super" (osim ako nije deo naslova) i njima slične neće se uzeti u obzir, kao ni atak na manjinske grupe.
facebook twitter rss youtube

Kako je tehnologija unapredila filmsku industriju

Najranije pokretne slike bile su u stvari serije kratkih filmova u trajanju od po 50 sekundi koje su kreirali Francuzi, braća Ogist i Luj Limijer. Godine 1895. oni su demonstrirali svoj pronalazak – hibridnu prenosivu kameru za snimanje, filmsku procesnu jedinicu i projektor pod nazivom Kinematograf (Cinemagraphe). Već naredne godine, kompanija Edison Manufacturing predstavila je poboljšani Vitaskop projektor. Tako je sve počelo.

Tokom proteklih 120 godina, dešavale su se brojne promene koje su unapredile filmsu industriju, a ovde ćemo pomenuti samo neke tehnologije koje su dale ogroman doprinos evoluciji sedme umetnosti i prokrčile joj put ka daljim uspesima.

Filmska kamera

Kamera je osnovna alakta u rukama filmskih stvaralaca. Od već pomenutog Kinematografa braće Limijer, pa do najsavremenijih tehnologija kakve su 7K kamere ili 8K kamere, neke inovacije su imale više, a neke manje uspeha. U ovom podnaslovu osvrnućemo se na najbitnije momente u istoriji filmskih kamera.

Veliki pomak u razvoju filmski kamera dogodio se 1912. godine, kada je napravljena prva metalna kamera namenjena isključivo filmskoj industriji. To je čuvena 35 mm standardna kamera koja je nosila oznaku 2709, a čiji su izumitelji bili Donald J. Bell i Albert S. Howell. O značaju ove kamere za razvoj filmske industrije najbolje govori podatak da se koristila sve do 1957. godine.

Prva kamera koja je bila u stanju da beleži snimke u boji napravljena je 1935. godine. Bila je to kamera Kodachrome, dizajnirana od strane stručnjaka Eastman Kodak kompanije.

Da li znate koja je omiljena kamera Stivena Spilberga? To je čuvena Super 8 kamera, takođe nastala u Eastman Kodaku, a pojavila se 1965. godine. Super 8 nosi ime po svojoj poboljšanoj formi 8 mm filmskog formata, a njena glavna novina je bila upotreba ketridža, što je značajno olakšalo posao filmmejkerima jer više nije bilo potrebe za namotavanjem i razvijanjem filmske trake.

Sledeća važna godina u istoriji filmskih kamera je 1982. Te godine je kompanija Sony predstavila prvu Betamax kameru koja je napravljena za novinare reportere. To je ujedno bio i početak ere prenosivih video kamera, što je značajno proširilo prostor za manevrisanje prilikom pravljenja video snimaka. Prvi profesionalni kamkorder, čuveni Betacam sistem pojavio se već sledeće, 1983. godine.

Nedugo zatim, stvorena je i prva digitalna video kamera. Zasluge opet pripadaju japanskoj kompaniji Sony, koja je 1986. godine proizvela kameru sa oznakom D1. Međutim, postojao je jedan veliki problem: ova kamera nije bila u stanju da kompresuje snimljeni materijal, pa je trajanje snimka bilo prilično ograničeno. Prva kamera koja je imala mogućnost kompresovanja nosila je oznaku DCT, a nastala je 1993. godine u kompaniji Ampex.

Godine 1996. pojavljuju se prve IP kamere, da bi 2010. godine došlo do novog revolucionarnog pomaka u razvoju, izbacivanjem prvih 3D video kamera. Danas su na tržištu dostupne 4K,5K,6K,7K i 8K kamere koje omogućavaju snimanje video zapisa izuzetno visoke rezolucije.

Zvuk

Prve dve decenije 20. veka predstavljaju razdoblje nemog filma koje je iznedrilo mnoge glumačke zvezde i filmske stvaraoce poput Rudolfa Valentina, Čarlija Čaplina, Daglasa Ferbanksa, Bastera Kitona, Sesila B. Demila, Luis Bruks, Klare Bou, Maksa Lindera...

Uvođenje zvučnog filma (film sa sinhronizovanim zvukom), sredinom 1920-tih, značilo je pravu evoluciju u filmskoj industriji. Prvi zvučni igrani film, Džez pevač (The Jazz Singer) snimljen je 1927. godine. Do 1929. godine nemi filmovi su prestali da se prikazuju, a već početkom tridesetih godina zvučni filmovi postaju globalni fenomen. Tada je počela da radi i nova generacija filmskih studija, režisera i producenata.

Animacija

Ako je nešto naglašeno u savremenim tehnikama snimanja filma, to je bez sumnje animacija. A Volt Dizni je bio taj koji je odigrao ključnu ulogu u ovom napretku. Izbacivanje Diznijevog crtaća Parobrod Vili (Steamboat Willie) 1927. godine, predstavlja početak zlatnog doba animiranih filmova, sa Miki Mausom kao velikom zvezdom. Kao što znate, Miki Maus je danas najpoznatiji miš na svetu. Genije animacije predstavio je tehniku koju će ubrzo prihvatiti i mnogi drugi producenti toga vremena. Metoda poznata kao zvučni crtani film, omogućila je sinhronizaciju između animiranih slika i zvuka.

Tako je Volt Dizni postao prvi filmski stvaralac koji je dao značaj animaciji kao velikom potencijalu u filmskoj produkciji. Međutim, Dizni tu nije stao. Multiplane kamera koja je takođe predstavljena od strane Volta Diznija, omogućila je tradicinalnoj animaciji u to vreme inovativne trodimenzionalne efekte. Ovaj tip kamere korišćen je tokom snimanja bajke Snežana i sedam patuljaka (1937), prvog dugometražnog filma snimljenog u Diznijevoj produkciji. To je bila kamera koja je po prvi put u istoriji filma uspela da postigne dubinu u animaciji, čime je omogućeno da snimljene scene budu realističnije.

Video trake i DVD

Prvi videorekorderi u širokoj upotrebi su bili Sonijev U-matic iz 1971. godine i Filipsov N1500 koji je izašao godinu dana kasnije. Razvoj dva standardizovana formata kaseta - Sony-jevog Betamax-a (1975) i JVC-jevog VHS-a (1976), zajedno sa brzim padom cena video uređaja, dovode do prave pomame u potražnji među ljubiteljima sedme umetnosti.

U početku su se filmski studiji borili protiv ove tehnologije, zbog veće mogućnosti za piraterstvo njihovog autorskog sadržaja, ali su do sredine osamdesetih godina producenti shvatili da su potrošači spremni da iznajmljuju ili kupuju filmove, a gledanje filmova kod kuće je postalo popularno širom planete. Samim tim, video kasete su predstavljale veliki izvor prihoda za filmadžije. Kultni filmovi i drugi specijalizovani sadržaji starijeg datuma su pružali mogućnost studijima da zarađuju novac od starih projekata, samo na drugačiji način.

Od sredine devedesetih godina filmski studiji su sve više ulagali u promociju DVD-a kako bi mogli da ponude više formata za gledanje, kao i razne dodatne funkcije koje nisu bile moguće kod VHS-a. Prodaja DVD filmova je dostigla vrhunac 2004. godine.

Prihodi od kućne filmske zabave su dramatično promenilii ekonomiju filmske industrije. Bioskopska izdanja su postala marketinški događaji za reklamu novih naslova, a DVD je omogućio ponovnu prodaju starih, često i zaboravljenih naslova. Sa novom mogućnošću za direktnu prodaju i iznajmljivanje filmova gledaocima, broj profitabilnih filmova se dramatično povećao.

Netflix i Video Streaming

Netflix su osnovali Rid Hejstings i Mark Randolf 1997. godine, kao koncept iznajmljivanja DVD-a putem pošte. Bio je to svojevrstan„napad“ na Blockbuster i slične prodajne lance sa flat-rate tarifnim paketom, a omogućavao je pretplatnicima da gledaju i vraćaju filmove bez bojazni da bi kasnije trebali nešto da doplate.

Netflix je 2007. godine pokrenuo uslugu onlajn video striminga na zahtev (on Demand). Od 2010. godine kompanija se proširila na internacionalni nivo, i trenutno posluje u 190 zemalja sveta. Prelaskom na globalnu SVOD platformu Netflix je prerastao u svetskog lidera u mrežnoj distribuciji video sadržaja. Najnovija strategija Netfliksa, započeta 2013. godine, podrazumeva širenje nekadašnje, isključivo distributivne delatnosti, na proizvodnju, produkciju i distribuciju video sadržaja.

Kompanija danas poseduje studio za proizvodnju i distribuciju sopstvenog sadržaja izvan holivudskog distributivnog sistema sa budžetom od 7-8 milijardi dolara.

Uvećana stvarnost

Fantazije, utopije i distopijska budućnost bili su predmet pažnje filmskih stvaralaca od samog nastanka filmske umetnosti i od najranijih nemih filmova.

Stalni napredak u dizajnu i animacijama omogućio je kombinovanje živih i virtuelnih akcija, od kultnog King Konga iz 1933. godine, pa do najnovijeg, milijadru dolara vrednog nastavka Ratova zvezda, The Last Jedi.

Rad na izradi VR kaciga za gledanje filmova počeo je još poslednje decenije 20. veka. Bio je to način za uvećanje lične realnosti, tačnije način da se prevare ljudska čula, oči i uši, i da se korisniku pruži osećaj kao da se kreće kroz drugačiji lični univerzum.

Danas, razvitak pametnih telefona sposobnih da podrže uvećanu ili virtuelnu stvarnost omogućio je ekspaziju novih formi video sadržaja, koje se mogu menjati u skladu sa željama korisnika i potrošača. Trenutno je ova industrija u razvoju i veoma brzo napreduje, kako u hardverskom, tako i u softverskom smislu.

Ljudi koji rade na razvoju ove tehnologije uvideli su da mogu modifikovati i kombinovati video sadržaje sa stvarnim doživljajima. Uvećana realnost za putovanja i uranjanje u priče o egzotičnim destinacijama već je u širokoj upotrebi, a isto važi i za industriju video igara. Inovativni standardi video formata, poput uvećane realnosti, nesumnjivo će omogućiti rediteljima i producentima da još više poboljšaju korisničko iskustvo svoje publike.

Autor teksta: Dragan Antić

Podeli:



Preporucujemo