•        Evo prilike da i Vi postanete deo Prologa.
  •        Ukoliko želite da postavite prikaz svog omiljenog, ili neomiljenog, filma, glumca ili reditelja, vest koja vam je jako značajna, ili bilo šta što se tiče sveta kinematografije, možete nam poslati vaša viđenja na adresu info@joombooz.com
  •        Da bi bio objavljen, prikaz ne sme u sebi sadržati nikakve vulgarnosti, da ne bude kraći od 10 rečenica, reči poput "brate", "sestro", "fenomenalno", "super" (osim ako nije deo naslova) i njima slične neće se uzeti u obzir, kao ni atak na manjinske grupe.
facebook twitter rss youtube

The Godfather: Part III (1990)

Film počinje 1979. godine. Posed Corleonovih na jezeru Tahoe je napušten, a Michael se vratio u New York gde pokušava stvoriti ugled za familiju Corleone. Piše pismo svojoj deci, i moli ih da dođu na ceremoniju, te da pokušaju nagovoriti svoju majku Kay da dođe sa njima. Michael je osnovao Zadužbinu Don Vito Corleone, za šta je nagrađen ordenom Reda Sv. Sebastijana.

Nakon ceremonije, upriličena je proslava na kojoj Michaelov sin Anthony saopštava ocu kako odustaje od studija prava i namerava se posvetiti karijeri operskog pevača, u čemu ga podržava majka Kay.

Na proslavi se pojavljuje i Vincent Mancini, Sonnyjev nezakoniti sin. Vincent se posvađao sa Joeyjem Zasom, njujorškim mafijašem i upravnikom područja koje nadzire familija Corleone. Vincent prigovara Zasi da u tom području vlada bezakonje. Svađa pred Michaelom postaje nasilna i Vincent odgrize Zasi komadić uha. Nakon neuspešnog pokušaja pomirenja, Vincent upita Michaela bi li mogao raditi za njega, na što Michael odgovara potvrdno i uzima nećaka pod svoje, ali na neko određeno vreme. Iste noći, dvojica muškaraca upadaju u Vincentov stan. Ovaj ubija jednoga, a drugoga tako uplaši da je morao odati da ih je poslao Zasa. Vincent ipak ubija i drugog provalnika.

Michael pokušava kupiti Vatikanov udio u međunarodnom holdingu za nekretnine, Immobiliare, koji je pod kontrolom Vatikana. Nadbiskup Gilday, upravnik Vatikanske banke, dogovara sa njim cenu od 600 miliona dolara. Gilday je doveo Svetu Stolicu u ozbiljne dugove zbog svojih krivih poteza i korupcije. Sa druge strane, Michael uviđa da posao neće biti tako lako ratifikovan jer se neke osobe u Vatikanu protive poslu…


Teme:

Kao i prva dva filma iz trilogije, i treći deo se bavi porodicom. Spasenje takođe igra veliku ulogu, dok Michael pokušava iskupiti porodični posao povezujući ga sa Vatikanom. U ispovedi, Michael otkriva da je naredio ubistvo svog brata Freda (u prethodnom filmu), i kaže da je to greh koji je preodvratan da se oprosti. Kardinal odgovara da "samo ti moraš patiti" za taj greh, ali tada se javlja nesporazum; Michael interpretira kardinalov odgovor kao potvrdu da mu Bog neće oprostiti Fredovo ubistvo, ali kardinal je verovatno mislio na katoličko verovanje da čovek mora zatražiti oproštenje da bi ga dobio (i mora obećati da neće ponoviti greh), nešto što Michael kao "Don" ne može učiniti.

Casting i scenarijo:

Prema članku u časopisu Premiere, Coppola i Puzo zatražili su šest meseci za završetak prve verzije scenarija sa izlaskom na Uskrs 1981. Paramount im je dao šest nedelja za scenarijo jer su mislili objaviti film na Božić 1981.

Al Pacino, Diane Keaton i Talia Shire reprizirali su svoje uloge iz prva dva filma. Prema Coppolinu audio-komentaru na DVD-u, Robert Duvall je odbio ulogu ako ne bude plaćen kao Al Pacino. U epizodi emisije Inside the Actor's Studio, rekao je kako je shvatao da je Pacino zvezda, ali razlike u honorarima su bile tako velike da je to bilo uvredljivo. Kad je Duvall otkazao, Coppola je stvorio lik "B.J. Harrisona" (koga glumi George Hamilton), kako bi zamenio Duvallov lik u priči. Reditelj je još dodao kako mu se film čini nedovršen "bez učestvovanja Robert-a Duvall-a". Prema Coppoli, da je Duvall pristao nastupiti u filmu, lik Toma Hagena bi vodio dobrotvorne organizacije familije Corleone.

Coppola je mislio kako su prva dva filma ispričala celu sagu o familiji Corleone. Jedino ga je vlastita katastrofalna finansijska situacija primorala da potpiše novi ugovor s Paramountom za treći film. Naime, njegov drugi visokobudžetni film, Apokalipsa danas, pokazala se kao komercijalna katastrofa.

Reditelj dalje kaže kako je Paramount već imao pripremljen scenarijo kad je seo u rediteljsku stolicu (Diane Riesner napisala je prvu verziju scenarija krajem 1979.), koji se fokusirao na lik Vincenta, sa radnjom koja je govorila o novim mafijašima iz '70-ih i '80-ih i manje poznatim narko-kartelima.

Coppola kaže kako je mislio da je saga o Kumu zapravo priča o Michaelu, o tome kako "dobar čovek postaje zao". Kaže kako je mislio da Michael zapravo nije "platio za svoje grehe" koje je počinio u drugom filmu te je hteo da poslednji deo to prikaže. Držeći se teme, Coppola je u potpunosti prepravio scenarijo; hteo je da naslov filma bude "Smrt Michaela Corleonea", ali je Paramount odbacio takvu ideju.

Sofia Coppola, rediteljeva kći, dobila je ulogu kćeri Michaela Corleonea nakon što je Winona Ryder odustala u zadnji trenutak (navodno zbog bolesti). Uloga je postala predmet velikih kritika, dok je njen otac optužen za nepotizam, što je Coppola žestoko odbacio, rekavši u komentaru kako su kritičari koristiili njegovu kćer kako bi napali njega, nešto što je smatrao ironičnim jer u filmu lik Mary ispašta zbog očevih greha.

Kao beba, Sofia Coppola glumila je malu nećakinju Michaela Corleonea u Kumu, tokom krštenja na kraju filma. (Pojavljuje se i u Kumu II, kao malo imigrantsko dete u sceni kad 9-godišnji Vito Corleone stiže parobrodom na Ostrvo Ellis). Michaelovu sestru Connie glumi Coppolina sestra, Talia Shire. Osim njih, u filmu se u cameo nastupima pojavljuju njegova majka, otac (koji je komponovao dobar deo muzike za film), ujak i unuka, Gia. Michele Russo, koji glumi sina ubice "Moscu", je takođe jedan od Coppolinih daljnjih rođaka, iz istog grada odakle stiže i prabaka Francisa Coppole. Osim toga, u maloj ulozi se pojavljuje i Catherine Scorsese, majka Martina Scorsesea.


Kritike:

Iako je film zaradio pozitivne recenzije, smatra se najslabijim delom trilogije. Najviše kritika zaradili su gluma Sofije Coppole i radnja koja je čudna i zapetljana. U svojoj recenziji filma, Roger Ebert kaže kako je "nemoguće shvatiti ovaj film ako se ne pogledaju dva prethodna". Međutim, Ebert je napisao jako pozitivnu recenziju filma. Dao je filmu tri i po zvezdice, što je više nego što je dao Kumu II (tri). Ne samo da je hvalio film, nego je i branio glumu Sofije Coppole, za koju je mislio kako nije pogrešan izbor za ulogu. Ebertov kolega, Gene Siskel, dao je filmu četiri zvezdice pa ga stavio na svoju listu 10 najboljih filmova devedsetih. Leonard Maltin dao je filmu tri zvezdice i dodao kao da je film "majstorski ispričan", ali je prigovorio zbog izbora Sofije Coppole koji se "umalo pokazao fatalnim".

Istorijska pozadina:

Delovi filma su slabo povezani sa stvarnim istorijskim događajima o završetku ponifikata Pavla VI., vrlo kratkog pontifikata Ivana Pavla I. 1978. i bankrota banke Ambrosiano 1982. Kao i lik kardinala Lamberta, koji postaje Ivan Pavao I., istorijski Ivan Pavao I., Albino Luciani, vladao je vrlo kratko pre nego je pronađen mrtav u svom krevetu.

Novinar David Yallop tvrdi kako je Luciani planirao reformisati vatikanske finansije i da je umro od trovanja; ove tvrdnje reflektovale su se na filmu. Yallop optužuje nadbiskupa Pavla Marcinkusa, koji je bio na čelu vatikanske banke, kao i lik nadbiskupa Gildaya u filmu. Međutim, dok je Marcinkus bio krupan, poreklom iz Chicaga, Gilday je dobroćudni Irac.

Lik Fredericka Keinsziga, švajcarskog bankara koji je ubijen i ostavljen obešen ispod mosta, utemeljen je na sudbini Roberta Calvija, italijanskog šefa banke Ambrosiano koji je pronađen obešen ispod mosta Blackfriar u Londonu 1982. Lik Licija Lucchesija, koji se kreće između crkve, organizovanog kriminala i italijanske politike, podseća na Licija Gellija, šefa Odeljenja za propagandu masonske lože.


Nagrade:

* 7 nominacija za Oscara (najbolji film, režija, sporedni glumac Andy Garcia, muzika, montaža, scenografija, fotografija)
* 7 nominacija za Zlatni globus (najbolji film, režija, glavi glumac Al Pacino, sporedni glumac Andy Garcia, adaptirani scenarijo, muzika, pesma)

NNT
Godina:1990
Reziser:Francis Ford Coppola
Scenario:Mario Puzo, Francis Ford Coppola
Uloge:Al Pacino, Diane Keaton, Andy Garcia
Uzrast:R
Award:3 nagrade i 7 nominacija za Oskar
Box office:137
Studio:Paramount Pictures
Zemlja:United States
Jezik:Engleski, italijanski
Trajanje:162 minuta
Podeli:



Preporucujemo

Repertoar bioskopa Cine Grand Delta Planet od 28. marta do...
Repetoari Cineplexx bioskopa u Beogradu za period od 28....
Evropska premijera filma „YU Grupa – Trenutak sna“...
Repetoari Cineplexx Niš bioskopa za period od 28. marta do...
Repertoar bioskopa Vilin Grad od 28. marta do 3. aprila
Novi filmovi za kraj marta i pocetak aprila u CineStar...