•        Evo prilike da i Vi postanete deo Prologa.
  •        Ukoliko želite da postavite prikaz svog omiljenog, ili neomiljenog, filma, glumca ili reditelja, vest koja vam je jako značajna, ili bilo šta što se tiče sveta kinematografije, možete nam poslati vaša viđenja na adresu info@joombooz.com
  •        Da bi bio objavljen, prikaz ne sme u sebi sadržati nikakve vulgarnosti, da ne bude kraći od 10 rečenica, reči poput "brate", "sestro", "fenomenalno", "super" (osim ako nije deo naslova) i njima slične neće se uzeti u obzir, kao ni atak na manjinske grupe.
facebook twitter rss youtube

Braća Lumière

Braća Lumiere, Auguste (1862. - 1954.) i Louis (1864. - 1948.), 1895. godine izumili su kinematograf koji je omogućio javno prikazivanje filmova. Rođeni su u Besanconu u porodici koja se bavila fotografijom pa su odmalena imali predispozicije za razvoj u tom smeru. Braća su studirala prirodne nauke, Auguste hemiju, a Louis fiziku, pa su se zbog toga dobro dopunjavali - Auguste je na prvo mesto stavljao hemiju, a Louis tehniku snimanja. U očevoj fabrici temeljno su ovladali laboratorijskim procesima, a 1894. godine upoznali su se sa Edisonovim kinetoskopom, tzv. 'bioskopom za jednog gledaoca', pa su odlučili da ga usavrše. Želeli su pokretne slike prikazati što većem broju gledaoca i postići komercijalni uspeh. Sistematski razmatrajući radove svojih prethodnika, Louis je došao do vlastitih spoznaja, pa je po njegovim nacrtima Moisson, glavni mehaničar u njihovoj fabrici fotoaparata, izradio prvu filmsku kameru. Od Edisona je preuzeo traku od 35 mm, ali je koristeći dostignuća belgijskog naučnika Josepha A. Plateaua brzinu snimanja smanjio na 16 sličica u sekundi jer je shvatio da je upravo toliko sličica u sekundi potrebno da se u ljudskom oku proizvede efekat prividnog kretanja. Izum braće Lumiere nije služio samo za snimanje, nego i za kopiranje materijala i projekciju i predstavlja veliki pomak u razvoju kinematografije zbog toga što je sada filmove moglo gledati mnoštvo ljudi, dok je kinetoskop bio ograničen samo na jednu osobu.

Braća su izum patentirala 13. februara 1895. godine, a prvi film "Izlazak radnika iz fabrike Lumiere" prikazan je u svrhu demonstracije izuma 22. marta 1895. godine na konferenciji o unapređenju fotografske industrije u Francuskoj. 28. decembra 1895. godine u pariškom Grand Cafeu priredili su komercijalnu projekciju koja se smatra prvom takvom u istoriji. Tada je u Indijskom salonu uz pratnju pijanista prikazano deset kratkih filmova. Louis Lumiere je te filmove snimio na način koji je pojačavao njihovu realističnost. Prizor voza koji ulazi u stanicu u filmu "Ulazak voza na stanicu" bio je tako jak i upečatljiv da su neki gledaoci pobegli misleći da će ih voz pregaziti. Prvoj projekciji prisustvovalo je 120 gledaoca, a dužina prikazanih filmova nije prelazila jedan minut (toliko se materijala moglo snimiti na kasetu koja je sadržala 17 metara celuloidne filmske trake). Prvobitni naziv uređaja bio je "Cinetoscope de projection", ali je uređaj brzo preimenovan u "Cinematographe" da se ne bi brkao s Edisonovim kinetoskopom. Naziv je nastao od grčkog izraza kinema što znači pokret i graphein što znači pisati. Sprava je bila praktična, lagana i lako prenosiva, pa je ubrzo stekla popularnost. Do januara 1896. godine već je bilo proizvedeno dvestotinjak takvih uređaja. Zahvaljujući fotografskom iskustvu, Loius je sve filmove pažljivo izradio, vodivši računa o kompoziciji, kadriranju i svetlu. Prizore iz života snimao je fiksiranom, statičnom kamerom, a često je koristio i metodu "skrivene kamere", kloneći se glumaca, dekora, kostima i šminke, pa je takvim pristupom postavio temelje dokumentarnog filma. Već film "Ulazak voza na stanicu" sadrži sve filmske planove, a snimatelji su poznavali i najjednostavnije oblike montaže. Braća Lumiere su poslala profesionalne snimatelje širom sveta, ne samo da predstave kinematograf, nego i da snime prizore slavnih mesta. Neki od njih zaslužni su za otkrivanje raznih snimateljskih postupaka, a posebno je važno Promioovo otkriće vožnje kamere. Odvijanjem filmske trake unazad u filmu "Rušenje zida" počinje razdoblje filmskih trikova-jedan srušeni zid se tim postupkom vratio u svoj prvobitni izgled.

Braća Lumiere nisu se mogla prilagoditi brzom i ekspanzivnom razvoju filmske tehnike i nisu znala uskladiti svoj rad sa željama publike koja je već nakon godinu i pola fasciniranost dokumentarističkim filmskim iskazima zamenila fascinacijom spram fikcije i apstraktnim pričama. Pošto je publika izgubila zanimanje za kratke reportažne filmove snimljene bez duhovitosti, braća su odustala od snimanja filmova i rad na tom području prepustila drugima. Auguste se posvetio medicini, a Louis je nastavio istraživanja na području reljefnog platna, boje i širokog platna. 1919. godine izabran je za člana Francuske akademije, 1946. godine je francuskoj kinoteci poverio oko 1800 svojih filmova, od kojih je sam režirao njih 60.

Filmovi braće Lumière:
- Izlazak radnika iz fabrike Lumiere
- Ulazak voza na stanicu
- Barka napušta luku
- Poliveni polivač
- Kovači
- Rušenje zida
- Posuda s crvenim ribicama
- Kupanje u moru
- Otkrivanje spomenika
- Iskrcavanje učesnika kongresa
- Život i muka Isusa Hrista

Podeli:



Preporucujemo

Repetoari Cineplexx Niš bioskopa za period od 28. marta do...
Novi filmovi za kraj marta i pocetak aprila u CineStar...
Repertoar bioskopa Cine Grand Delta Planet od 28. marta do...
Repetoari Cineplexx bioskopa u Beogradu za period od 28....
Evropska premijera filma „YU Grupa – Trenutak sna“...
Repertoar bioskopa Vilin Grad od 28. marta do 3. aprila