•        Evo prilike da i Vi postanete deo Prologa.
  •        Ukoliko želite da postavite prikaz svog omiljenog, ili neomiljenog, filma, glumca ili reditelja, vest koja vam je jako značajna, ili bilo šta što se tiče sveta kinematografije, možete nam poslati vaša viđenja na adresu info@joombooz.com
  •        Da bi bio objavljen, prikaz ne sme u sebi sadržati nikakve vulgarnosti, da ne bude kraći od 10 rečenica, reči poput "brate", "sestro", "fenomenalno", "super" (osim ako nije deo naslova) i njima slične neće se uzeti u obzir, kao ni atak na manjinske grupe.
facebook twitter rss youtube

The Seventh Seal (1957)

“The Seventh Seal” (“Sedmi pečat”) je švedsko filmsko ostvarenje iz 1957. godine, čiji scenario i režiju potpisuje Ingmar Bergman. Priča prati srednjevekovnog viteza koji na putu kroz Švedsku tog vremena preispituje vlastitu veru i pokušava da pronađe Boga i smisao postojanja. Film je poznat po scenama u kojima vitez igra šah protiv Smrti kako bi produžio svoj život. Bergman je uradio film na osnovu njegovog komada pod nazivom “Wood Painting”, a sam naslov se odnosi na citat iz Bibilije, koji se može videti kako na početku samog filma, tako i pred sam kraj. Ovo ostvarenje se smatra jednim od najvećih klasika svetske kinematografije i pomogao je Bergman-u da postane cenjen reditelj, dok su neke od scena gotovo ikonske. U jednom intervjuu, Bergman je priznao kako mu je ovaj film pomogao da svlada strah od smrti.

Inspiraciju za film Bergman je pronašao na slici čoveka u igri šaha protiv smrti, koju je video u srednjovjekovnoj crkvi nedaleko od Stockholm-a. Prikaz srednjeg veka u filmu nije potpuno veran stvarnosti i egzistencijalna pitanja koja muče glavnog junaka nisu uobičajena za srednjovekovnu filozofiju.

Sredinom 12. veka, vitez Antonius Block i njegov štitonoša su se vratili u Švedsku nakon desetogodišnjeg Krstaškog pohoda. Zemljom hara kuga, a Antonius brzo otkriva da je Smrt došla i po njega. Kako bi dobio na vremenu, i uspeo da se vrati kući, on izaziva Smrt na višednevnu partiju šaha. Usput igrajući šah, putuje zemljom i pokušava da razume postojanje Boga i smisao svog života. Vera mu je potresena, a dodatno je potkopavaju događaji iz okoline i cinični štitonoša.

Putem nailaze na razne likove i pojave srednjovekovnog života: flagelante, spaljivanje veštice, ljudsku okrutnost i ljubavne jade. Isto tako, može se videti da je jako naglašena kritika sveštenika koji se služe strahom da bi kontrolisali narod. Antonius sve više sumnja u postojanje Boga i boji se ništavila koje možda sledi nakon smrti. Očaju viteza i ogorčenosti štitonoše, suprotstavljena je sreća i duhovnost bračnog para putujućih zabavljača po imenu Joseph i Mary. Pri završetku šahovske partije, Antonius nadmudruje Smrt i omogućuje spas mladom paru. Dok su vitez i ostatak družine uvučeni u ples smrti, njih dvoje nastavljaju svoje putovanje.

Pomenuti vitez se po povratku iz Krstaškog pohoda ispoveda osobi sa crnom kapuljačom u crkvi. Tada otvoreno priznaje da živi u svetu duhova i da je zarobljenik snova. Isto tako ističe da bi želeo da bude siguran u postojanje Boga – da oseti njegove ruke, vidi lice i da mu se Bog obrati. Tvrdi da ga je prizivao kroz plač u mraku, ali je siguran da Bog nije bio tamo. Tada se figura sa kapuljačom okreće i to je zapravo Smrt, koja je pratila ovog viteza na njegovom putu do kuće. Upravo ovake scene nemaju mesta u modernoj kinematografiji, koja je posvećena psihologiji lica i realističnom ponašanju. Na mnogo načina je ovaj film povezan sa nemim filmovima, više nego sa modernim filmovima koji će tek uslediti.

Ovo ostvarenje nema kompromisa i tretira dobro i loše istom jednostavnošću i verom kao i njegov glavni junak.

Sama scena kada vitez igra šah sa Smrti je tako savršena da je inspirisala brojne scene koje će u mnogim filmovima tek uslediti. Film podseća na veliko bogatstvo detalja o srednjevekovnoj Evropi, kada je kuga gotovo “počistila” zemlju i Krstaši su se vratili, a glavni junak ima identičnu životnu priču sa mnogim drugim likovima. Takav je i njegov štitonoša (Gunnar Bjornstrand), realističan, prizeman čovek koji prezire žene.

Evidentno je da je kuga prouzrokovala ekstremno ponašanje. Tu su flagelanti koji nose teške krstove, a neki od njih bičuju sami sebe. Vitez i štitonoša sreću i devojku (Maud Hansson), koja je u kavezu i koja treba da bude spaljena na kolcu, a oni koji su je zatvorili u kavez objašnjavaju da je ona spavala sa đavolom, koji je doneo kugu. Vitez pita devojku o đavolu, koji bi trebalo da zna da li Bog postoji. Devojka mu traži da pogleda u njene oči, a sve što on vidi je teror i praznina.

Do samog kraja filma postoji mogućnost da Smrt zaista postoji kao natprirodna figura i da nema veće strukture u kojoj Bog učestvuje Bog.

Pred sam kraj svog života vitez koji je glavni junak u filmu provodi vreme sa Joseph-om i Mary i njihovim detetom i tvrdi da će se sećati ovih trenutaka mira. Sumrak, činija divljih jagoda, šolja mleka, Josep i njegova lauta su ono što će pamtiti. Spašavanje ove porodice od Smrti je poslednji uzvišeni čin koji je delo ovog viteza.

Ovo je kultni film koji je obeležio filmografiju i topla je preporuka da ga pogledate.

Autor teksta: Maja Nikolić
Žanr:drama, fantazija
Godina:1957
Reziser:Ingmar Bergman
Scenario:Ingmar Bergman
Uloge: Max von Sydow, Gunnar Björnstrand, Bengt Ekerot
Uzrast:PG
Award:7 osvojenih, 1 nominacija
Studio:Svensk Filmindustri (SF)
Zemlja:Sweden
Jezik:švedski
Trajanje:96 minuta
Podeli:



Preporucujemo

Repetoari Cineplexx Niš bioskopa za period od 28. marta do...
Repetoari Cineplexx bioskopa u Beogradu za period od 28....
Repertoar bioskopa Cine Grand Delta Planet od 28. marta do...
Repertoar bioskopa Vilin Grad od 28. marta do 3. aprila
Evropska premijera filma „YU Grupa – Trenutak sna“...
Novi filmovi za kraj marta i pocetak aprila u CineStar...