•        Evo prilike da i Vi postanete deo Prologa.
  •        Ukoliko želite da postavite prikaz svog omiljenog, ili neomiljenog, filma, glumca ili reditelja, vest koja vam je jako značajna, ili bilo šta što se tiče sveta kinematografije, možete nam poslati vaša viđenja na adresu info@joombooz.com
  •        Da bi bio objavljen, prikaz ne sme u sebi sadržati nikakve vulgarnosti, da ne bude kraći od 10 rečenica, reči poput "brate", "sestro", "fenomenalno", "super" (osim ako nije deo naslova) i njima slične neće se uzeti u obzir, kao ni atak na manjinske grupe.
facebook twitter rss youtube

Back to the Future (1985)

Povratak u budućnost (“Back to the Future“) je naučno-fantastična komedija Roberta Zemeckisa iz 1985.godine sa Michaelom J. Foxom i Christopherom Lloydom u glavnim ulogama.

U izmišljenom gradu Hill Valley, tinejdžer Marty McFly slučajno otputuje u prošlost, tačnije u 1955. godinu, u vremenskoj mašini koji je napravio njegov prijatelj, naučnik dr. Emmett Brown. Sve što Marty napravi u 1955. uticaće na budućnost, a ugroziće čak i vlastitu egzistenciju.
Film se počeo prikazivati 3. jula 1985. godine i zaradio 210 miliona dolara na američkom box-officeu, čime je postao najuspešniji film te godine. Usledila su dva nastavka, Povratak u budućnost 2 1989.godine, i Povratak u budućnost 3 iz 1990.godine.

Marty McFly (Michael J. Fox) je sedamnaestogodišnji srednjoškolac 1985. godine. Posetivši kuću svog prijatelja, ekscentričnog naučnika dr. Emmetta Browna (Cristopher Lloyd), otkriva da nema nikoga, ali mu se Doc javlja preko telefona i kaže da se sastanu tu uveče. Nakon škole, Marty odlazi sa devojkom Jennifer (Claudia Wells) na gradski trg, gde im prilazi žena tražeći donaciju za popravljanje sata na vrhu sudnice, koji ne radi još otkad ga je pogodio grom pre 30 godina. Uveče, Martyjeva majka Lorraine (Lea Thompson), se priseća kako su se upoznali ona i Martyjev otac George (Crispin Glover): njen otac je udario Georgea autom pa su se zaljubili dok se George oporavljao.

Te noći, Marty se sastaje sa Docom na parkiralištu supermarketa Dva bora. Doc mu pokazuje vremensku mašinu napravljen u sportskom autu De Lorean DMC-12. Mašina ima 1,21 gigavata snage koju pokreće plutonijum koji struji kroz fluks kondenzatora, ali auto mora ići 88 milja na sat kako bi putovao kroz vreme. Libijski terorista od koga je Doc ukrao plutonijum iznenada se pojavljuje u kombiju i počne pucati na njega. Marty uskače u DeLorean i u poteri koja je usledila, slučajno pošalje sam sebe natrag u 1955.

U 1955. godini Marty susreće svog budućeg oca i nehotice ga spašava jer njegov budući deda udara njega, a ne oca. Budeći se, shvata da se nalazi u sobi njegove buduće majke i ubrzo saznaje kako se Lorraine zaljubila u njega, a ne u Georgea... I kreće avantura.

Inspiracija za film pošla je od Boba Galea, koji je pronašao očev srednjoškolski godišnjak i pomislio kako bi njih dvojica bili prijatelji kao tinejdžeri. Gale i Robert Zemeckis napisali su scenarijo još 1980.godine, ali ga nisu mogli plasirati. Steven Spielberg ga je pročitao kad je Gale nekoliko godina posle upitao Zemeckisa šta se dogodilo sa scenarijem. 1955. godina odabrana je jer bi roditelji glavnog junaka tada imali isto godina kao i on, a bila je to i era kad je rođena tinejdžerska kultura.

Zemeckis je nudio ideju u nekoliko filmskih studija. Disney ga je odbio jer su mislili kako je priča o majci koja se zaljubljuje u svog sina "preškakljiva", iako se radi o putovanju kroz vreme. Sve druge kompanije tvrdile su da priča nije dovoljno zanimljiva pa su je usoređivali sa tinejdžerskim komedijama iz tog vremena.

Jedan od glavnih elemenata priče je prikazivanje kako se ljudi i građevine u Hill Valleyju menjaju kroz vreme. Neke jedva primetne stvari koje nemaju većeg značenja za radnju prikazane su ili spomenute u oba vremenska perioda.

Gale je ovo otpočetka uvrstio kao bitan deo priče. Kasnije je ovaj element istaknuo kao jedan od važnijih sa satom koga pogađa grom, što je direktno povezano s Martyjevim povratkom u 1985.godinu. S obzirom na to, Hill Valley je prikazan kao puno lepše mesto 1955. nego trideset godina kasnije.

Sid Sheinberg, šef studija Universal, uneo je dosta promena u film. Sintagma "Profesor Brown" promenjena je u "Doc Brown", a njegova šimpanza "postala" je pas Einstein. Martyjeva majka prvobitno se zvala Meg, pa Eileen, ali Sheinberg je insistirao da se zove Lorraine, kao i njegova žena Lorraine Gray. Sheinbergu se nije svidjao ni naslov, tvrdeći kako niko neće hteti da gleda film koji u naslovu ima reč "budućnost". U dopisu Robertu Zemeckisu napisao je kako bi se film trebao zvati "Spaceman From Pluto". Steven Spielberg je u odgovoru zahvalio na izvanrednom "šaljivom dopisu" i rekao mu da su mu se svi nasmejali. Sid Sheinberg, preponosan da prizna kako je mislio ozbiljno, ostavio je naslov nepromenjen.

U originalnom scenariju, Martyjeva rock and roll svirka izazvala je nerede na plesu koji je zaustavila policija. Ovo, u kombinaciji sa onim kad Marty slučajno otkrije Docu tajni sastojak koji je pokrenuo vremensku mašinu (Coca-Cola), izazvalo je promenu istorije. Kad se Marty vratio u osamdesete, shvatio je kakvu je revoluciju pokrenuo: Doc je stvorio razne izume (npr. automobile koji lete) koji idu na Coca-Colu. Marty takođe otkriva kako rock and roll nikad nije zaživeo (najpopularnija muzika je mambo), pa se posvećuje pokretanju odgođene kulturne revolucije. U međuvremenu, njegov otac otkriva novine koje su izašle dan nakon plesa i ugleda svog sina na slici nereda.
Dok su producenti skautirali lokacije u jednom naselju u Pasadeni, Michael J. Fox je već bio u tom delu grada, nastupajući u glavnoj ulozi u filmu Teen Woolf. Producenti su se počeli zanimati za Foxa za ulogu Martyja McFlyja, ali ih je on morao odbiti jer je radio na drugom projektu.

Snimanje je počelo 26. novembra 1984.godine sa glumcem Ericom Stoltzom u ulozi Martyja McFlyja, a navodno je trajalo nešto više od četiri nedelja, do povratka izvršnog producenta Stevena Spielberga, koji je u to vreme bio van zemlje. Nakon što je pregledao grube snimke, Spielberg, scenaristi i redatelj su se složili da je Stoltz dobar glumac, ali se nažalost nije uklapao u opis uloge. Stoltz je glumio preozbiljno, a oni su hteli nekog sa lakšim pristupom ulozi. Ponovno su ponudili ulogu Michaelu J. Foxu, koji je tada odradio svoje obaveze na televizijskom projektu. Ista lokacija je korišćena za prikaz oba vremenska razdoblja. Scene iz 1955.godine snimane su pre nego što je lokacija "sravnjena" zbog izgradnje one za scene iz 1985.godine.

Vremenska mašina doživela je nekoliko modifikacija tokom produkcije. U prvom nacrtu scenarija vremenska mašina je bio laser smešten u sobi. Druga verzija opisivala je mašinu priključenu za hladnjak odnešen na lokaciju za testiranje atomske bombe. Reditelj Robert Zemeckis rekao je u intervjuu da je ta ideja odbačena jer nije hteo da se deca počnu penjati po hladnjacima i da se zaglave unutra. U trećoj verziji mašina je bio auto, a Zemeckis je objasnio kako bi se vremenska mašina trebala kretati. Izbor auta pao je na De Lorean DMC-12 jer je izgledao kao NLO. Kako bi se Marty mogao vratiti u budućnost, vozilo je moralo proći kroz lokaciju za nuklearna testiranja. Budući da je ovo bilo preskupo, za izvor snage odabran je udar groma.

U filmu su upotrebljeni delovi iz tri modela DeLoreana iz 1982., a modifikovani su tako da funkcionišu sa moćnim i pouzdanim motorom Porschea. Na auto je u scenama u kojima putuje kroz vreme posipan je tečni azot kako bi se ostavio utisak hladnoće.

Recenzije su uglavnom bile pozitivne. Roger Ebert pohvalio je režiju, napisavši kako Zemeckis "pokazuje ne samo komičarski osećaj nego i vedri humanizam Franka Capre". BBC je hvalio reduciranost scenarija, naglašavajući kako niko ne govori ništa što kasnije ne postaje važno za radnju.

Fiim je rangiran na 28. mesto 50 najboljih srednjoškolskih filmova časopisa Entertainment Weekley. 2006.godine su ga čitatelji časopisa Empire izabrali za 20. najbolji film ikad snimljen.

Trilogija je bila vrlo popularna u osamdesetima, a najpoznatiji obožavatelji su bili članovi grupe ZZ Top (koji se pojavljuju u trećem nastavku) i predsednik Ronald Reagan. Kad je Reagan prvi put video šalu o njemu kao predsedniku: "Ronald Reagan? Glumac? Ha! Ko je onda potpredsednik, Jerry Lewis?", naterao je operatera u bioskopa da zaustavi reprodukciju filma, da vrati unazad, i pusti ponovno. Čak je razmišljao da prihvati ulogu gradonačelnika Hill Valleyja iz 1885.godine u trećem filmu, ali na kraju je odbio.

Nastavci u prvo vreme nisu bili planirani. Zemeckis je posle izjavio da su nastavci bili predviđeni, prvi film ne bi završio sa Jennifer koja putuje u DeLoreanu s Martyjem i Docom, što je uzrokovalo logističke probleme u stvaranju nastavaka. Dodatak "Nastavit će se..." dodat je tek kad je film izašao na video tržištu i kad je već bio najavljen nastavak.
Nastavci nisu prošli uspešno na box-officeu kao original. Dok je prvi 1985.godine zaradio 210 miliona dolara, drugi i treći nastavak zaradili su oko 118, odnosno 88 miliona dolara.

Film je osvojio Oskara za najbolje specijalne efekte, a takođe i nagradu Saturn za najbolji naučno fantastični film, najbolje specijalne efekte i najboljeg glumca.


V.K.
Žanr:avantura, komdeija, sf
Godina:1985
Reziser:Robert Zemeckis
Producent:Bob Gale, Steven Spielberg
Scenario:Robert Zemeckis, Bob Gale
Uloge:Michael J. Fox, Christopher Lloyd, Lea Thompson, Crispin Glover, Thomas F. Wilson...
Uzrast:PG
Award:Oskar, 13 nagrada i 23 nominacija
Box office:350
Studio:Universal Pictures
Zemlja:United States
Website:/www.bttf.com
Jezik:Engleski
Trajanje:116 minuta
Podeli:



Preporucujemo

Repetoari Cineplexx bioskopa u Beogradu za period od 28....
Novi filmovi za kraj marta i pocetak aprila u CineStar...
Repertoar bioskopa Cine Grand Delta Planet od 28. marta do...
Repetoari Cineplexx Niš bioskopa za period od 28. marta do...
Repertoar bioskopa Vilin Grad od 28. marta do 3. aprila
Evropska premijera filma „YU Grupa – Trenutak sna“...