•        Evo prilike da i Vi postanete deo Prologa.
  •        Ukoliko želite da postavite prikaz svog omiljenog, ili neomiljenog, filma, glumca ili reditelja, vest koja vam je jako značajna, ili bilo šta što se tiče sveta kinematografije, možete nam poslati vaša viđenja na adresu info@joombooz.com
  •        Da bi bio objavljen, prikaz ne sme u sebi sadržati nikakve vulgarnosti, da ne bude kraći od 10 rečenica, reči poput "brate", "sestro", "fenomenalno", "super" (osim ako nije deo naslova) i njima slične neće se uzeti u obzir, kao ni atak na manjinske grupe.
facebook twitter rss youtube

Top 10 izmišljenih svetova i univerzuma

Ljudska kreativnost ne poznaje granice. Naša mašta je sposobna za nesvakidašnje podvige koji se manifestuju kroz čovekovu potrebu da stvara. Međutim, stvaranje svetova, čak i onih koji postoje samo kao fiktivne tvorevine, nije lak posao. Retki su se usudili uhvatiti u koštac sa ovom nezahvalnom rabotom, a samo nekolicini je pošlo za rukom da iza sebe ostave univerzume koji će izdržati test vremena i rasti poput živog organizma. Ovo su neki od primera najkompleksnijih, najopsežnijih, najiščašenijih i najzanimljivijih izmišljenih svetova i univerzuma iz knjiga, serija, stripova ili igrica.

1. Arda – Gospodar prstenova

Naravo, lista počinje sa možda najpoznatijim književnim svetom. Gospodar prstenova važi za prototip epske fantastike, a njegov univerzum ima svoje fanove i čitaoce već od polovine dvadesetog veka kada je Tolkien objavio prvu knjigu sada već planetarno poznate trilogije. Usledile su brojne druge pod okriljem istog sveta, dodatno ga produbljavajući i proširivajući. Arda ima bogatu istoriju, prepunu ratova i promena koje su ostavljale neizbrisive tragove na besmrtnom licu planete. Sastoji se od velikih kopnenih površina – Srednje Zemlje i Amana - Besmrtne Zemlje, kao i najvećeg ostrva – Numenora. Veliko more Belegaer razdvaja kontinente dok ih Ekkaia okružuje. Čitalac ove serije najdetaljnije se upoznaje sa Srednjom Zemljom na čijem tlu je smeštena radnja romana. Od zelenih brežuljaka Hobitona do oštrih, crnih litica i visokih planina Mordora, Arda obiluje raznolikim predelima koji uokviruju jednu od najpopularnijih književnih avantura svih vremena. O Amanu se zna manje, jer je on uvek obavijen velom misterije. Sveta zemlja na koju stupa retko koji ne-vilovnjak, Aman predstavlja nepoznanicu za većinju istočnjaka a legende koje pričaju o ovom svetu stare su poput same Arde.

2. Marvelov univerzum

Jedan od najkomplikovanjih fiktivnih univerzuma je svakako Marvelov univerzum – ili multiverzum, koji može bez problema da parira onom iz Ratova zvezda. Čitalac se upoznaje sa svim njegovim čudima prateći avanture strip junaka i serijale stripova koji doprinose kompleksnosti ovog izmišljenog sveta – X-Men, Osvetnici, Fantastična četvorka, Spiderman i ostali samo su jedna od komponenti šarenolikog Marvelovog univerzuma. Od udaljenih planeta, preko bizarnih vanzemaljskih oblika života pa sve do kosmičkih bića neograničene moći, ova kolekcija uvrnutih svetova formira jedan od najzabavnijih svemira koji čitaocima već decenijama pruža neiscrpnu bujicu dobrog provoda. Pored Zemlje koja je često poprište međugalaktičkih događaja i okršaja, upoznajemo na desetine drugih svetova i planeta – Asgard, međudimenzijski svet bogova Thora i Lokija, Chandillar koji je prestonica Shi’ Ar carstva (pticolikih vanzemaljaca), Hala – dom carstva Kree ili Halfworld sa kojeg dolazi Rocket Raccoon iz Čuvara galaksije. Povrh svega, Marvelov svet se odlikuje i brojnim paralelnim svetovima i alternativnim dimenzijama koje dodatno komplikuju već dovoljno kompleksu situaciju. U slučaju da se izgubite na međudimenzijskom putovanju, “prava “ Zemlja je Zemlja 616.

3. Svet 4 nacije – serijal Avatar

Avatar: The Last Airbender i Avatar: The Legend of Korra pružili su nam uvid u jedan zanimljiv svet u kome su svi ljudi podeljeni u četiri nacije – Zemaljsko kraljevstvo, inspirisano velikim Kineskim carstvom, Vatrena nacija, zasnovana na feudalnom Japanu, Južno i Severno Vodeno pleme koji dosta podsećaju na Inuite i Vazdušni nomadi, čija je kultura inspirisana drevnom Indijom. U ovom podeljenom svetu kojeg Vatrena nacija pokušava osvojiti, žive brojni pojedinci koji imaju moć upravljanja jednim od četiri elementa, i samo jedan od njih koji može upravljati svim elementima. Ta osoba postaje Avatar – most između sveta ljudi i sveta duhova, pojedinac koji za cilj ima održavanje planete u ravnoteži. Animirane serije su zaista fantastične, možda jedne od najboljih koje sam gledao, s tim da je prvobitna serija pobrala više simpatija gledalaca. Radnja je odlično tempirana sa fenomenalnom izgradnjom likova i još boljim scenama borbe koje su odrađene sa savršenom animacijom i dinamikom. Svet serijala Avatar je ništa manje interesantan – od džinovskih zidina Ba Sing Se-a, preko gradova zidanih u ugašenim vulkanima do nepreglede pustinje ispod čijih dina spava Wa Shi Tongova biblioteka, svet četiri nacije ne prestaje da nas opčinjava svojom estetikom koja ima brojne paralele sa našom stvarnošću. Pored toga, možete upoznati i Svet duhova, entitet za sebe i šarena dimenzija koja egzistira van domašaja opipljivog.

4. Univerzum Mračne kule

Kingov “magnum opus” i jedan od najpoznatijih serijala u modernoj fantastici, Mračna kula dočarava svetove i dimenzije u čijem se centru nalazi divovska kula, otelovljenje samog Gana stvaraoca. Svi postojeći svetovi i sve krhke stvarnosti spajaju se u samoj kuli koja je epicentar ukupnog postojanja, baš kao što je i ovo delo srš stvaralaštva Stephena Kinga. King je vrsan pripovedač koji maestralno uvlači svoje čitaoce u najšarenolikije priče, a serijal Mračna kula je odličan primer tog njegovog umeća. Uprkos malo klimavom i antiklimaktičnom kraju (ipak govorimo o Stephenu Kingu) Kula svakako zauzima bitno mesto u savremenoj fantastičnoj književnosti. Njen svet je čudan spoj futurističke tehnologije zaostale iz nekih davnih vremena, i vestern-kaubojskog sentimenta koji se vešto upliće u priču, stvarajući neuobičajenu post-apokaliptičnu sliku sveta. Čitalac putuje zajedno sa Rolandom i njegovim Ka-tetom, i zaista osećate daljinu koju oni prelaze (možda čak bolje nego sa Gospodarom prstenova). Koračate preko pustinje i sagledavate njene mnogobrojne dine, hodate plažom pored mora ispod čije površine vrebaju Jastogovišta. Upoznajete lepote i strahote Spoljašnjeg i Srednjeg sveta, prelazite nuklearne Pustare u kome borave grozomorna stvorenja, polako ali sigurno se približavajući pesmi Kule koja leži na polju ruža okruženih snegovima zemlje Empathice; zaključak - Mračna kula vas ne može ostaviti ravnodušnim.

5. Zemlja Ooo – Adventure time

Cartoon Network poslednjih godina prijatno iznenađuje crtaćima koje izbacuje, ponovo nas asocirajući na detinjstvo i sve one crtane filmove koji su bili prepuni odraslog humora. Adventure time je jedan od dokaza da i dalje postoje dobri crtaći (usuđujem se reći u rangu sa Samurai Jackom). Počevši kao prosta serija koja se polako razgranala u kompleksan svet, Adventure time prati doživljaje Finna i Jakea, kao i mnoštva ostalih, podjednako živopisnih likova. Ono što ni samim autorima nije bilo ispočetka u planu jeste da svet serije smeste na postapokaliptičnu planetu Zemlju, koju je razorio tzv. Mushroom War (ovde se verovatno aludira na nuklearnu katastrofu i “pečurke” koje formira eksplozija atomske bombe). Sve što je ostalo od našeg sveta jeste zemlja Ooo (čitaj: Uuu) i brojna iščašena kraljevstva – kraljevstvo Slatkiša, Vatreno kraljevstvo, Ledeno kraljevstvo, Grad čarobnjaka itd. Pored ovih, postoje i brojni paralelni svetovi – Lumpy space i Nightosphere npr. – kao i daleka kosmička bića i planete (Marsom vlada Abe Lincoln, kopija američkog predsednika). Za sve one koji uživaju u pravom CN duhu, Adventure time je moja iskrena preporuka.

6. Westeros i Essos – Pesma Leda i Vatre

Kao Tolkien 21. veka, George Martin je stvorio jedan od najkompleksniji svetova savremene književnosti. Westeros, Essos, Sothoryos i Ulthos – četiri kontinenta na čijem se tlu odvija radnja serijala Pesma Leda i Vatre. Ekranizacija knjiga u planetarno popularnu seriju Game of Thrones doprinela je još većoj pomami publike za nesvakidašnjim doživljajima iz ovog univerzuma. Svet Leda i Vatre donosi jednu zaista iscrpnu i detaljnu sliku fiktivnog sveta, sa svom njegovom istorijom, legendama, bitkama, dinastijama i udaljenim kraljevstvima o kojima se malo zna. Od Zimovrela, preko Kraljeve Luke do gradova na istoku kao što su Astapor i Meereen, čitalac upoznaje, kroz oči likova, jedan novi svet koji, zbog silnih činjenica i detaljno razrađene pozadine, deluje skoro opipljivo i stvarno. Martin ne štedi energiju kada slika svet u koji je smestio likove i njihovu borbu za najpoznatiju (i najneudobniju) stolicu u književnosti. Iako serijal još nije završen, a fanovi tek treba da saznaju u kakvoj će agoniji umreti svi likovi, delo Svet Leda i Vatre je prošle godine ugledalo svetlo dana i obradovalo fanove sakupljenim znanjima i fantastičnim ilustracijama umetnika sa svih krajeva sveta. Među koricama ove knjige zavirićete u svaki (dobro, SKORO svaki) skriveni ugao Martinove planete – od Zemalja večnog leda kojima haraju bele aveti do senovitog Asshaija na istoku gde znanje iščezava, skriveno velom misterije i crne magije.

7. Randland - Točak vremena

Točak vremena spada u grupu hardkor fantastike koja je toliko opsežna da je na kraju počela da se davi u sopstvenom sosu (nešto što možda preti i Pesmi Leda i Vatre). Ipak, ovaj serijala spada u jedan od najpoznatijih iz domena epske fanstastike, a iza sebe ima jedan čitav svet koji potvrđuje ovaj veliki uticaj. Randland, nezvanično ime usvojeno od strane fanova, predstavlja opsežnu planetu sa okeanima i kontinentima na čijem se tlu odigrava jedna od najdužih i najpoznatijih epskih fantastičnih priča. Prva knjiga, Zenica Sveta, objavljena je 1990. dok je poslednja, Sećanje na svetlost, stavlja tačku tek 2013. godine. U periodu od 23 godine izašlo je ukupno 15 knjiga (isprva, planirano je njih 6). Da stvar bude još interesantnija, 2007. godine umire Robert Jordan, originalni autor, a poslednja tri dela (Oluja na obzorju, Tornjevi ponoći i Sećanje na svetlost) piše dugogodišnji fan i pisac Brandon Sanderson. Kako to obično i biva, serijal se solidno rastegao, međutim u globalu fanovi su bili zadovoljni kako je Sanderson nastavio tamo gde je Jordan stao. Nakon više od dve decenije čitaoci su dobili epilog, a zajedničkim snagama dva pisca stvoren je svet koji može da stane u rang onom iz Gospodara prstenova ili Pesme Leda i Vatre. Aryth okean je najveći i razdvaja tri kontinenta – Zapadne zemlje sa Sharom i Aielskom pustarom, Seanchan, građen od dve kopnene mase koje razdvaja kanal, i Ostrvo ludaka o kome se ne zna mnogo.

8. Zemlja Snova – H. P. Lovecraft

Snovi igraju veliku ulogu u mnogobrojnim Lovecraftovim pričama, tako da ne iznenađuje što je jedan od najpoznatijih pisaca horora i fantastike stvorio svet u koji se dospeva putem, pogađate – snova. Da bi dospela do Zemlje Snova, osoba mora pronaći neuobičajen put ili prolaz koji se skriva u “običnom” snu. Nakon što se suoči sa Čuvarima kapije Nasht i Kaman-Tha i dobije njihovo odobrenje, ulazak u ovu Zemlju postaje moguć. I tek tada se možete upoznati sa njenom nadasve nesvakidašnjom pojavom, koja u potpunosti odgovara svemu što se od Lovecrafta i može očekivati. Najpoznatiji deo ove zemlje je zapad, gde i ima najviše stanovnika. Na obali je smešten najveći grad Zemlje – Dylath-Leen. Pored njega, u ovom kutku nalazi se i grad Ulthar, u kome niko ne sme ubiti mačku. Na jugu se nalaze i delovi sveta kojim vladaju košmarni i haotični prizori. Na istoku je grad Celephais, sagrađen od strane kralja Kuranesa, najpoznatijeg “snevača”. Kao i u većini drugih svetova, sever je teško pristupačan i naseljen paucima-ljudožderima, od kojih su strašniji jedino gulovi iz Podzemlja. Čak i Mesec ima svoju paralelu u Zemlji Snova – njegovom povrhinom kroče žabolika stvorenja koja služe Niarlatotepu, puzajućem Haosu. Zato kada večeras legnete da spavate, budite spremni na neplansku ekskurziju.

9. Prošireni univerzum Ratova zvezda

2015. godina je godina Buđenja Sile, a čini mi se da ludnica oko Ratova zvezda nikada nije bila tolika. Bez obzira da li bili fanatičan obožavalac serijala ili potpuno ravnodušni (kao ja, priznajem), mora se priznati da je univerzuma Ratova zvezda jedan od najopsežnijh u pop-kulturi. Rani razvoj Proširenog univerzuma bio je klimav i neujednačen, prvenstveno zbog toga što nije ni postojalo mnogo materijala iz kojeg bi i nastao. Zvaninčno je započet 1978. izlaskom spin-of romana Splinter of the Mind’s Eye, dok je tačka preokreta u razvoju ovog ogromnog sveta bila izbacivanje na tržište Star Wars RPG 1987. Zbog potrebe za bronim avanturama i zadacima, dotadašnji svemir je naveliko proširen, istorijske činjenice su dodate, kao i jezici nebrojenih vanzemaljskih vrsta. U narednom periodu, zbog povezivanja sa Marvelom, izazi serija stripova koja dodatno proširuje Univerzum, čineći ga onim što poznajemo danas. Zahvaljujući razvoju Proširenog univerzuma, fanovi su stekli uvid u tok istorije – od Ere pre Republike, preko Stare Republike (1000 godina pre radnje filmova), Uspona Imperije (prikvel trilogija) pa sve do Pobune i uspostavljanja Nove Republike i novog reda Jedi ratnika.

10. Warcraftov univerzum

Svet Warcrafta već preko dvadeset godina važi za jednu od najpopularnijih franšiza u svetu videoigrica. Zbog samog koncepta igrice, sa silnim rasama stvorenja kojima možete upravljati i bezbroj avantura u kojima kao igrač možete učestvovati, ne iznenađuje da je s godinama stvoren kompleksan univerzum pod čijom se kupolom odigravaju sve ove virtuelne dogodovštine. Warcraftov univerzum je iz godine u godinu rastao, a sa pričom koja se širila upoznavali smo nove planete i svetove. Jedan od najpoznatijih (i najvažnijih) je Azeroth sa svoja četiri kontinenta – Northrend na severu, Istočno kraljevstvo, Kalimdor na zapadu i Pandaria na jugu. Ova četiri kontinenta su u prošlosti bila spojena, sa Izvorom Večnosti u njihovom centru. Kada je Izvor eksplodirao u Ratu Drevnih, nastala su gore navedena četiri komada zemlje između kojih se, na mestu prethodnog Izvora, ukovitlao Maelstrom – divovski vir. Planeta Azeroth ima i svoja dva meseca – White Lady i Blue Child. Svet Draenor je podeljen na više regiona – Gorgrond sa bujnom vegetacijom na istoku i pustinjama na zapadu, Talador koji je najlepši pri zalasku sunca, Nagrand sa svojim kanjonima i vodopadim,a kao i monstruozna Tanaan džungla. Ekranizacija ovog planetarno polularnog fenomena očekuje se 2016. godine. Ostaje nam da vidimo da li će film uspeti da dočara makar i delić ovog šarenolikog svemira.

Autor: Ingvar L (HellyCherry)

Podeli:



Preporucujemo

Novi filmovi za kraj marta i pocetak aprila u CineStar...
Repertoar bioskopa Vilin Grad od 28. marta do 3. aprila
Evropska premijera filma „YU Grupa – Trenutak sna“...
Repertoar bioskopa Cine Grand Delta Planet od 28. marta do...
Repetoari Cineplexx Niš bioskopa za period od 28. marta do...
Repetoari Cineplexx bioskopa u Beogradu za period od 28....